hren
 

PERISKE PRED IZUMIRANJEM
Prijeti izumiranje periski u Sredozemlju. U Hrvatskoj ih je samo 29 za koje sa stopostotnom sigurnošću možemo reći da su zdrave, ali i one su već neko vrijeme u karanteni u pulskom akvariju.

Usprkos nekoliko dojava da u prirodi ima živih i zdravih periski, pitanje je hoće li preživjeti. Promjene koje se događaju oko nas, pa i izumiranje periski uzrokuju klimatske promjene, ali i ljudi i nebriga za prirodu. U Puli zato postoje bazeni u kojima se periske pokušavaju održati zdrave i na životu.

Pokušavajući ih spasiti od zaraze u morskom svijetu, njih tristotinjak stavljeno je u karantenu. Nažalost, samo njih 29 je potpuno zdravo. Masovni pomor ove endemske vrste školjkaša počeo je 2016. godine u Španjolskoj i Mediteranom se širio poput požara. Sjeverni Jadran dugo je odolijevao, no i tomu je stigao kraj.

"Na te tri postaje smrtnost je između 88 i 96 posto svih pregledanih periski, a pregledali smo na svakoj poziciji nekoliko stotina periski", objašnjava dr. Andrej Jaklin.

Periske na korak do uništenja

Situacija je sad već iznimno loša, možemo reći da je populacija periski na korak pred uništenjem. Ali nade možda ipak ima. Ljudi dojavljuju o pojedinim preživjelim jedinkama. Pretpostavlja se da su to one koje su preživjele napad parazita te su genetički povoljne za opstanak vrste. Ipak, na stotinu tisuća mrtvih pronađu jednu živu.

Postoje uspjesi i kod njihovog razmnožavanja, pa će i to biti jedan od pokušaja spašavanja. Dr. Valter Kožul kaže kako imaju iskustva sa uzgojem periski, kao i pozitivne rezultate, pa bi to možda bio jedan od smjerova kako dalje pokušati obnoviti ovu prirodnu populaciju.

Sve ugroženije morske kornjače

Posla, kao nikada do sada, znanstvenici u pulskom akvariju, ali i kupači imaju i s morskim kornjačama. Kupači redom svjedoče kako ih pronalaze zapetljane u smeće ili plastiku. Oslabljeni morski promet i tišina na pučini nakratko su ih opustili i ohrabrili, no dolaskom ljeta sve se mijenja.

"Prvi put ovo ljeto je da imamo kornjače ozlijeđene, da nam pristižu tijekom cijelog ljeta, to se do sada nije dogodilo“, potvrdila je to i doktorica Milena Mičić.

Stoga, valja pripaziti na morske kornjače, a ako vidite periske žive ili uginule, svakako dojavite.

Morski biolog upozorava: Zaštitimo more!

Periske nisu jedine koje su ugrožene. O opasnosti od izumiranja endemskih vrsta u Jadranu razgovarali smo sa morskim biologom Nevenom Ivešom koji tvrdi da su vrste koje su pod direktnom ugrozom kod nas prije svega morske vrste koje imaju slab reproduktivni potencijal i koje se razmnožavaju puno rjeđe i uz manji broj potomaka.

„To su morski sisavci i ribe hrskavičnjače, dakle morski psi i raže. To su te dvije skupine životinja u moru koje bi mogle trpjeti najbrže posljedice ovih naših negativnih utjecaja na morski ekosustav“, objasnio je.

Iveša dodaje kako te vrste imaju ionako malen broj potomaka, iznimno su osjetljive na pritiske koji se vrše na njihovu hranu, male sitne ribe, izlovom, a smeta im i bioakumulacija teških metala u njihovim organizmima koje mogu dovesti do bolesti.

„Dovoljno je prošetati malo jadranskom obalom i vidjet ćete problem s nasipavanjem obale koje je direktna destrukcija priobalnih ekosustava gdje se mnoge vrste skrivaju, mrijeste, rastu. Od tih područja odlaze u druge“, dodao je Iveša.

Istaknuo je i kako imamo jako malo rezervata za morske životinje na Jadranu. Ustvrdio je da se ne može procijeniti vrijeme za obnovu Jadrana, ali i kako je more sustav koji se može relativno brzo obnoviti, no da je za to potrebno smanjiti pritisak i zagađivanje mora.

Za kraj je pozvao i one koji upravljaju morskim dobrom da bi trebali bolje iskoristiti odnos između ekonomskog iskorištavanja mora i zaštite okoliša i morskog i priobalnog biosustava na Jadranu.

Izvor: Dnevnik.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij