hren

U sklopu reformskih mjera što prate Nacionalni plan oporavka i otpornosti nalazi se i plan unaprjeđenja upravljanja državnom imovinom koji predviđa ubrzanje procesa privatizacije poduzeća u državnom portfelju. U naredne tri godine na bubnju bi se trebalo naći 150 poduzeća, među kojima su i neke atraktivne investicijske mete

Vlada Andreja Plenkovića dosad se nije iskazala u smanjenju glomaznog portfelja državne imovine. Veliki privatizacijski projekti, koji podrazumijevaju privlačenje snažnih investitora, nisu se otvarali, a i oni koji su ranije pokrenuti, poput projekata Brijuni rivijera i Kupari, uglavnom stoje na mrtvoj točki.

Unatoč deklarativnim obećanjima, ministri koji su vodili resor upravljanja državnom imovinom (Goran Marić, Mario Banožić i Darko Horvat) više su kočili privatizacijske procese nego što su inicirali privlačenje ulagača u državne kompanije.

O tome najbolje svjedoče ogromne razlike između planiranih i ostvarenih prihoda od privatizacije državnih poduzeća, a ponavljaju se iz godine u godinu. Tako je, primjerice, 2017. godine od milijardu kuna planiranih prihoda od privatizacije ostvareno svega desetak posto. U 2018. godini taj se postotak popeo na 50 posto zahvaljujući prodaji zadnjih nekoliko hotela iz državnog portfelja.

Nakon toga privatizacijski procesi opet su utonuli u mrtvilo pa je lani realizirano svega 85 milijuna kuna prihoda od planiranih 870 milijuna kuna.

Prodavani su uglavnom manji udjeli na burzi uz postupke istiskivanja manjinskih dioničara. Najveći prihod (38,1 milijun kuna) lani je ostvaren od prodaje ostatka udjela u ranije privatiziranom Badelu 1862 nakon povlačenja dionica s burze.

Posljednja veća privatizacijska priča dogodila se 2018. godine, a riječ je prodaji kutinske Petrokemije Prvom plinarskom društvu (PPD) i Ini.

U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti postavljen je kao prioritet nastavak privatizacije, odnosno prodaja nestrateške državne imovine. Stvorene su i pretpostavke za ubrzavanje privatizacije smanjivanjem broja poduzeća od posebnog državnog interesa za trećinu, s 59 na trenutnih 39.

Predviđeno je da će se do kraja 2023. godine na prodaju ponuditi minimalno 150 poduzeća (od čega u šest poduzeća država ima većinski udio), čija je trenutna nominalna vrijednost oko 850 milijuna kuna. Od toga 25 poduzeća u kojima državni udio vrijedi oko 500 milijuna kuna kotira na burzi.

Do kraja 2026. godine na prodaju će se ponuditi još 35 poduzeća, čime se predviđa privatizacija većeg dijela državnog portfelja.

Među kompanijama u kojima država ima vrijedne udjele na bubnju bi se ubrzo mogli naći Podravka, Končar, Đuro Đaković grupa i Jadroplov. U Podravci je država mirovinskim fondovima u značajnoj mjeri već prepustila vlasničku kontrolu, no u lokalnoj zajednici i dalje postoje snažni otpori potpunoj privatizaciji koprivničke tvrtke.

Najatraktivniji investicijski zalogaji i dalje su na zaštićenoj listi poduzeća od posebnog državnog interesa. Riječ je o HEP-u, Hrvatskim autocestama, Hrvatskoj poštanskoj banci, Jadranskom naftovodu, Ini, ACI-ju i Hrvatskoj pošti. No to ne znači da se i neka od njih neće naći u prodaji jer plan predviđa reviziju liste strateških tvrtki.

Temeljni kriterij izmjene liste bit će preispitivanje uloge države u vlasništvu i u djelatnosti kojom se bavi pojedino poduzeće, odnosno jasno definiranje zadovoljenja javnog interesa.

S obzirom na navedene kriterije, s liste bi lako mogli ispasti ACI, Hrvatska poštanska banka i Hrvatska pošta. Podsjetimo, javnu ponudu dionica Hrvatske pošte, kao poticaj oživljavanju uspavanog tržišta kapitala, nedavno je Vladi predložio predsjednik HANFA-e Ante Žigman.

Izvor: Tportal.hr


KOMENTARI:

 

GLOMAZNI OTPAD
Raspored kontejnera za glomazni otpad
PRIJAVI DEPONIJ
Prijavi ilegalni deponij